Matematika
Ovde možete pronači zanimljive činjenice kao i anegdote vezane za matematiku. U nastavku stranice je i forma koju možete popuniti i podeliti sa nama neku Vašu zanimljivost koja će biti objavljena na ovoj stranici.
Zbir uglova u trouglu
U trouglu zbir unutrašnjih uglova uvek je 180° — ali samo na ravnoj površini. Ako bi nacrtala trougao na kugli (recimo na Zemlji), zbir uglova bi bio veći od 180°. Na primer, ako povučeš jedan ugao na Severnom polu i druga dva na ekvatoru — svaki ugao može biti pravi (90°), pa zbir bude čak 270°.
Matematika ima više dimenzija nego što možemo da zamislimo
Iako živimo u trodimenzionalnom prostoru (dužina, širina, visina), matematika potpuno precizno opisuje i četvrtu, petu, desetu... pa čak i beskonačno mnogo dimenzija. U teoriji struna, recimo, svemir bi mogao da ima 10 ili 11 dimenzija — a sve to je omogućeno zahvaljujući matematičkim formulama koje rade savršeno iako naš mozak ne može da ih vizualizuje.
Fibonacci niz i zlatni rez nisu samo brojke
Listovi na granama, latice cveća, školjke, pa čak i spiralni obrasci galaksija — sve prati ovaj čudesni obrazac. Zlatni rez, približno 1.618, je broj za koji su stari Grci verovali da je najlepši mogući odnos. I priroda ga koristi stalno. Znači, lepota nije samo osećaj, već i matematika.
Matematičar, fizičar i inženjer u baru
Pita ih konobar: „Šta ćete da popijete?" Matematičar kaže: „Dajte mi pola čaše vode." Fizičar naručuje: „Ja ću čašu vode, ali da je napunite samo do pola." Inženjer, zbunjen, kaže: „Dajte mi punu čašu vode!" Konobar ih gleda i kaže: „Izvinite, ovde služimo samo cele čaše." Matematičar se nasmeje i kaže: „Eto, vidiš kako se praktičnost uvek nametne nad teorijom."
Matematika zna kada ne govoriš istinu
Ako neko izmisli brojeve u anketi, recimo finansijske podatke, šanse su velike da prve cifre tih brojeva neće biti realne. Zašto? Postoji pravilo koje se zove Benfordov zakon, koji kaže da u prirodnim skupovima brojeva (poput populacije gradova, dužina reka, iznosa računa), najčešća prva cifra je 1 – čak u 30% slučajeva! Niko ne očekuje da "1" vodi, ali eto – matematika primećuje neprirodne obrasce. Zato se Benfordov zakon koristi za otkrivanje prevara u poreskim prijavama, finansijama, pa čak i izborima.
Logika u panici
Na kontrolnom iz matematike, učenik se zaledio pred praznim papirom. Profesor prilazi i pita: „Treba li pomoć?" Učenik šapuće: „Ne, samo pokušavam da odlučim da li je pametnije da nešto napišem pa dobijem jedan... ili da ostavim prazno i nadam se da ne stignete da pregledate sve?"
Zbunjenost na času
Na času matematike, profesor objašnjava zadatak: „Ako imate četiri jabuke i podelite ih sa još dvoje ljudi, koliko svako dobije?" Jedan učenik brzo odgovori: „Pa... zavisi. Jesam li ja gladan ili ne?" Profesor se nasmeje i kaže: „Matematika nije gladna, ona traži tačan odgovor." A učenik slegne ramenima: „A realnost traži sendvič."
Broj Pi je beskonačan
Nikada se ne završava i nikada se ne ponavlja. Naučnici su izračunali više od 50 biliona cifara Pi, a koristi se u svim oblicima geometrije i fizike.
Veza između brojeva i muzike
Muzika je utemeljena na matematičkim intervalima i frekvencijama. Harmonija i ritam koju čujemo mogu se opisati kroz složene matematičke formule.
Matematička inspiracija
Jedan učenik je, umesto da se fokusira na problem iz algebre, uzeo da crta krivulje po svom testu. Učitelj je prišao i upitao: "Šta to radite?" Učenik je odgovorio: „Samo tražim najbolji način da se popnem na grafik."
Broj 0 nije oduvek postojao
Drevne civilizacije nisu imale broj 0, koji je nastao u Indiji pre više od 1.500 godina. Pre toga su koristili praznine da označe nepostojanje.
Rešenje zadatka kao detektivska misija
Učitelj je pitao učenike da reše jedan složeni zadatak o funkcijama. Jedan učenik je odgovorio: „Smatram da sam pronašao rešenje... ali ovo je više ličilo na misiju detektiva nego na matematički zadatak.“
Skrivene poruke u zadacima
Učitelj je postavio zadatak iz algebre, a jedan učenik je, umesto da reši problem, na papir napisao: „Ovo nije moj problem, ovo je Vaš problem!“ Neki od njegovih kolega su ga kasnije pitali zašto je to napisao, a on je odgovorio: „Jer mi ste rekli da se bavimo realnim životnim problemima.“
Matematika je starija od pisma
Matematika je postojala hiljadama godina pre nego što je razvijeno pismo. Najstariji poznati matematički papiri potiču iz Mesopotamije, gde su ljudi već koristili brojeve za trgovinu i računanje.
Broj 1729 je posebna "Hardy-jeva" brojka
Broj 1729 je poznat kao "najmanji broj koji se može izraziti kao zbir dva kubična broja na dva različita načina". Ovaj broj je postao poznat nakon što je matematičar G.H. Hardy podelio sa Srinivasom Ramanujanom svoju priču o ovom posebnom broju.
Najveći broj koji se koristi u matematici je Grahamov broj
Ovaj broj je toliko ogroman da je daleko izvan naše sposobnosti da ga napišemo u standardnom matematičkom formatu. Njegova veličina je toliko ogromna da bi njegov brojčani zapis premašio broj atoma u celom svemiru.
1
2